Digitalizacija poslovanja donela je brojne prednosti: bržu komunikaciju, lakši pristup informacijama i efikasnije procese. Međutim, sa rastom digitalnih sistema raste i količina podataka koje kompanije svakodnevno obrađuju. Upravo zbog toga, zaštita podataka postaje jedno od ključnih pitanja savremenog poslovanja.

Podaci kao najvrednija digitalna imovina

Danas podaci predstavljaju osnovu donošenja poslovnih odluka. Baze klijenata, finansijski izveštaji, ugovori, interne analize i strateški dokumenti čine srž svakog ozbiljnog poslovnog sistema. Gubitak, zloupotreba ili curenje ovih informacija može imati ozbiljne posledice, od narušavanja reputacije, preko finansijskih gubitaka, do pravnih sankcija.

Uprkos tome, mnoge kompanije i dalje potcenjuju rizike. Slabe lozinke, deljenje pristupa među zaposlenima, neadekvatna zaštita cloud servisa ili korišćenje nepouzdanih digitalnih alata predstavljaju najčešće bezbednosne propuste.

AI – saveznik ili potencijalni rizik?

Veštačka inteligencija sve više ulazi u svakodnevno poslovanje. AI alati se koriste za analizu podataka, automatizaciju procesa, komunikaciju sa klijentima i kreiranje sadržaja. Iako donose značajne uštede vremena i resursa, oni otvaraju i nova pitanja bezbednosti.

Ključno pitanje koje se postavlja jeste: šta se dešava sa podacima koji se unose u AI alate? U zavisnosti od platforme, podaci mogu biti privremeno sačuvani, analizirani ili korišćeni za unapređenje sistema. Ukoliko ne postoji jasna politika korišćenja AI rešenja, kompanije mogu nesvesno izložiti osetljive informacije dodatnom riziku.

Najčešće greške u zaštiti podataka

U praksi se često susrećemo sa sličnim problemima:

Informisanost, prevencija i pravilna upotreba tehnologije predstavljaju osnovu stabilnog i sigurnog digitalnog rasta. Zaštita podataka nije trošak, ona je investicija u dugoročnu održivost poslovanja.